Katedra za ruski jezik i književnost osnovana je 1961/62. godine, a prerasla je u Odsjek za slavenske jezike i književnosti 1972. godine. U početku je bila organizirana nastava samo na trogodišnjem studiju, da bi se kasnije prešlo na četverogodišnji studij. Znatan broj studenata na ovu je Katedru dolazio po završetku Više pedagoške škole, nastavljajući studij ruskog jezika i književnosti. Sa Više pedagoške škole prešli su i prvi nastavnici: prof. Rikard Kuzmić, koji je bio i prvi šef Katedre, i prof. Tatjana Šeremet.
Prvi asistenti i drugi saradnici bili su Milica Milidragović, Marija Ančić, Nazif Kusturica, a nešto kasnije Olga Janić, Svetlana Beodranski i Milovan Milinković. Katedra se intenzivnije razvija od 1964. godine, izborom asistenata i saradnika iz redova onih koji su na njoj uspješno završili studije: Dimitrije Veselinović, Bogdan Dabić, Aleksandar Done, Gordana Besarović, Branko Tošović. U tom periodu Katedra dobija i stalne lektore – izvorne govornike: Zofju Maliszewski-Vuković za poljski jezik i Nataliju Minajevu za ruski jezik. Značajno pojačanje Katedra dobija dolaskom prof. dr. Malika Mulića sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Katedra je, zahvaljujući stalnom kadrovskom jačanju i unapređivanju nastavnog i naučnog rada, 1972. prerasla u Odsjek za slavenske jezike i književnosti, uz mogućnost kombiniranja sa drugim studijskim grupama i nastavnim predmetima. Te su godine na Odsjeku nastavu držala tri profesora sa doktorskom disertacijom: Malik Mulić, Milica Milidragović, Marija Ančić-Obradović. Uskoro su doktorske disertacije odbranili Nazif Kusturica i Bogdan Dabić, a magistarske radnje Dimitrije Veselinović, Gordana Besarović, Branko Tošović i Aleksandar Done. Za asistente su izabrane Nirman Moranjak i, nekoliko godina kasnije, Marina Katnić.
Odlaskom prof. Rikarda Kuzmića u mirovinu (1971), smrću Tatjane Šeremet (1975) i preranom smrću dr. Marije Ančić-Obradović (1979), Odsjek je bio znatno oslabljen, pogotovo Katedra za jezik. Ipak, zahvaljujući izboru darovitih asistenata i saradnika Odsjek je uspio održati nastavu svih ključnih predmeta i počeo stvarati sve pouzdaniju bazu za razvoj modernih općih i primijenjenih naučnih disciplina u oblasti jezika i književnosti. Branko Tošović, uz mentorsku podršku prof. dr. Malika Mulića, završio je doktorsku disertaciju i započeo obiman rad na kontrastivnom istraživanju ruskog i maternjeg jezika, naročito u oblasti stilistike. Nirman Moranjak, još kao asistentica, počinje objavljivati zapažene priloge o ruskoj književnosti, a zatim i radove iz teorije književnosti. Marina Katnić-Bakaršić također skreće pažnju svojim lingvostilističkim i funkcionalnostilističkim analizama. Dolaskom Ilijasa Tanovića na Odsjek važno mjesto dobija i nastava primijenjene lingvistike, teorije prevođenja i metodike. Na Odsjeku je povremeno u dopunskom radnom odnosu radio i mr. Borisav Tošić.
Vrijednost dobrog izbora asistenata potvrđena je i izborom Safeta Keše, a zatim i Adijate Ibrišimović-Šabić, asistentice za nastavu književnosti. U kratkom periodu pred 1992. godinu radila je i Gorjana Dragišić kao asistentica za rusku književnost.
Devedesetih godina 20. stoljeća u okviru Odsjeka osniva se i Katedra za poljski jezik i književnost, a poljski dobija status B-predmeta. Nastava se odvijala uz pomoć gostujućih nastavnika iz Zagreba i Beograda (prof. dr. Zdravko Malić i prof. dr. Gordana Jovanović), da bi postupno bili izabrani asistenti za poljski jezik – mr. Snežana Kondić i za poljsku književnost – Orhan Wasilewski, a angažiran je i prof. dr. Nenad Vuković. Nažalost, od 1992. godine, nakon agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, Katedra prestaje sa radom.
Prof. dr. Bogdan Dabić još ranije je prešao na rad na Odsjek za južnoslovenske jezike, ali je i dalje sarađivao sa Odsjekom i predavao neke predmete. Prof. dr. Nirman Moranjak-Bamburać prešla je na Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo, ali je i dalje pomagala Odsjeku sve do svoje prerane smrti 2007. godine.
Sticajem različitih okolnosti zanimanje za izučavanje ruskog jezika počinje opadati devedesetih godina, a naročito nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu. Tokom rata Odsjek je, iz različitih razloga, napustio znatan broj nastavnika i saradnika. Do 2008. godine na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti u punom angažmanu radila su samo dva nastavnika, dva viša asistenta i jedan lektor: dr. Marina Katnić-Bakaršić, redovna profesorica, dr. Ilijas Tanović, redovni profesor, mr. Safet Kešo, viši asistent i mr. Adijata Ibrišimović-Šabić, viša asistentica, te Amela Ljevo-Ovčina, lektorica. Professor emeritus Nazif Kusturica u to vrijeme još je učestvovao u radu Odsjeka i kao nastavnik i kao mentor ili član komisija za magistarske i doktorske radnje. Njegov entuzijazam i angažman u mnogome su doprinijeli održanju kontinuiranog rada Odsjeka. Od 2008. godine i smrti profesora Ilijasa Tanovića, koji je do bolesti bio i šef Odsjeka, pa sve do 2015., na Odsjeku je prof. dr. Marina Katnić-Bakaršić bila jedini nastavnik, a ujedno je obavljala i dužnost predsjednice Vijeća Odsjeka.
Odsjek postupno jača od 2010. godine, kada je za asistenta za ruski jezik a potom i višeg asistenta izabrana Linda Prugo-Babić (bila zaposlena do 2016.) i posebno od 2015. godine kada je nakon odbrane doktorske disertacije dr. Adijata Ibrišimović-Šabić izabrana u zvanje docenta za rusku književnost, te od 2017., kada je i dr. Amela Ljevo-Ovčina nakon odbrane doktorske disertacije na Šleskom univerzitetu u Katowicama (Poljska) izabrana za docenta za oblast Ruski jezik. Kratko vrijeme asistent za književnost bio je i Marko Bačanović, M. A. Danas je Odsjek za slavenske jezike i književnosti kadrovski ojačan i mladim saradnicima, tako da na Odsjeku rade redovna prof. dr. Marina Katnić-Bakaršić, doc. dr. Adijata Ibrišimović-Šabić, doc. dr. Amela Ljevo-Ovčina, saradnik metodičar mr. Safet Kešo (do pola radnog vremena), kao i asistentice Dženana Hajdarpašić i Jelena Grebenar, M.A.
Posebno važnim za razvoj Odsjeka smatramo otvaranje lektorata češkog jezika (2008.) i slovenačkog jezika (2015.). Nastavu na ovim lektoratima pohađaju ne samo naši studenti već i studenti drugih Odsjeka i polaznici izvan Fakulteta. Na taj način Odsjek je opravdao u potpunosti svoje ime i postao u pravom smislu slavističkim, budući da se na njemu izučavaju po jedan istočnoslavenski, zapadnoslavenski i južnoslavenski jezik. Vidljivost Odsjeka znatno je povećana zahvaljujući zalaganju stranih lektora, Jane Skoumalove (češki lektorat) i mr. Pavela Ocepeka (slovenački lektorat).
Nastavnici i saradnici Odsjeka objavili su i objavljuju znatan broj monografija, stručnih i naučnih radova iz različitih jezičkih i književnih oblasti te niz udžbenika i priručnika za nastavu ruskog jezika na svim nivoima – od osnovne škole do fakultetske nastave. Tu su i brojni prijevodi književnih, naučnih i stručnih djela. Iz oblasti ruske književnosti objavljen je cijeli niz prijevoda, autorskih knjiga i drugih publikacija čiji su autori članovi Odsjeka.
Odsjek je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća organizirao seminare za nastavnike ruskog jezika iz cijele Bosne i Hercegovine, a kasnije i skup Sarajevski slavistički dani, za što su posebne zasluge imali prof. dr. Branko Tošović i prof. dr. Nazif Kusturica. Na ovim skupovima sa referatima su sudjelovali i članovi Odsjeka i gosti iz drugih sredina i zemalja. Pokrenuti su Zbornici Sarajevski slavistički dani i časopis Slavist. Članovi Odsjeka aktivno su učestvovali i učestvuju sa referatima i saopćenjima na domaćim i međunarodnim lingvističkim i književnim manifestacijama, promocijama, skupovima i kongresima. Odsjek je bio uključen u Međunarodnu asocijaciju nastavnika ruskog jezika i književnosti (MAPRJAL). Članovi Odsjeka aktivno sudjeluju i u radu Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine i organizaciji Bosanskohercegovačkih slavističkih kongresa, a radovi su im objavljeni i u Zbornicima sa tih kongresa. Odsjek je u suradnji sa Burch univerzitetom organizirao i dva Rusistička foruma, nakon čega su objavljeni i zbornici sa radovima nastavnika i saradnika. Odsjek se aktivno uključio u Erasmus+ program razmjene nastavnika i studenata, pa su naši nastavnici gostovali na Slavistici Šleskog univerziteta u Katowicama a gostujući predavači dolazili su iz Poljske, Slovačke, Austrije, Slovenije, Češke, Njemačke.
Broj studenata, usljed različitih faktora, znatno je smanjen devedesetih godina prošlog stoljeća. Ipak, posljednjih godina vidljiv je porast upisanih studenata. To je rezultat mogućnosti kombiniranja studija ruskog jezika i književnosti sa studijem na drugim odsjecima, ali i napora Odsjeka da svojim nastavnim i naučnim radom održi Odsjek i privuče što veći broj studenata. Pored niza odbranjenih završnih diplomskih radova iz ruskog jezika i ruske književnosti, treba spomenuti da je na Odsjeku 2014. odbranjena prva doktorska disertacija iz ruske književnosti nakon više decenija (dr. Adijata Ibrišimović-Šabić), a 2017. i prva doktorska disertacija iz ruskog jezika na Doktorskom studiju iz lingvistike po bolonjskom sistemu studiranja (dr. Linda Prugo-Babić). Ovome se može dodati i odbranjena doktorska disertacija dr. Amele Ljevo-Ovčina u Poljskoj 2016., što pokazuje i otvorenost Odsjeka ka svim slavističkim centrima. Ujedno ne treba zaboraviti da je veliki broj studenata sa drugih Odsjeka i polaznika izvan Fakulteta pohađao ili pohađa nastavu iz slovenačkog i češkog jezika, kao i to da je ruski jezik zastupljen kao predmet na Odsjeku za bosanski, hrvatski, srpski jezik i kao opći predmet na svim drugim odsjecima. Važno priznanje i podsticaj Odsjeku, posebno u naporima da se razvija interes za učenje ruskog jezika, jeste i najviše državno priznanje za doprinos izučavanju ruskog jezika i književnosti – Medalja “Aleksandar Sergejevič Puškin”, kojom je odlikovan prof. dr. Ilijas Tanović 2008. godine, kao i nagrada za najuspješnijeg profesora u ak. god. 2010/2011. koju je Univerzitet u Sarajevu na prijedlog Filozofskog fakulteta dodijelio prof. dr. Marini Katnić-Bakaršić.